Izbor Sarajeva za grada domaćina jubilarnih 25. Balkanskih atletskih igara, bio je jasan signal za početak velikih radova na uređenju i modernizaciji stadiona Koševo. Atletska Balkanijada bila je svakako najveći do tada organizovani sportski događaj u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, a već u drugoj polovini 1964. godine započeli su radovi na proširenju upravne zgrade i izgradnji novih svlačionici. Naredne godine, Koševo je dobilo i električni semafor, postavši tako tek drugi stadion u cijeloj Jugoslaviji, a nakon beogradskog JNA, sa električnim semaforom.

Ipak, dva najveća poduhvata stigla su u ljeto 1966. godine. Na centralnoj (današnjoj zapadnoj) tribini je izgrađena zgrada tehničke službe sa počasnom ložom. Radove na izgradnji ove zgrade izvodio je "ŽGP" Sarajevo. Objekat dužine 22 metra izgledao je zaista impresivno, a obzirom da se nalazio direktno na tribini, "lebdeći" izgled zgrade odisao je atraktivnošću. Unutar zgrade izgrađena je novinarska loža sa 42 mjesta, na kojima su se nalazili priključci za telefonsku vezu, zatim deset spikernica i dvije platforme za televizijske prijenose. Pored toga zgrada tehničke službe je posjedovala dvije teleprinterske ćelije, četiri stalne telefonske kabine, komoru za razvijanje filmova i pres-centar, a u donjem dijelu zgrade nalazila se svečana loža sa 80 mjesta.

Drugi veliki poduhvat bio je izgradnja reflektora, čime je Koševo postalo prvi stadion u Bosni i Hercegovini sa električnim osvjetljenjem. Postavljena su četiri stuba visine 46 metara na koje su radnici "Energoinvesta" instalirali 334 reflektora. Od toga 240 reflektora, jačine po 1.500 vati osvjetljavalo je samo teren, intenzitetom od 200 luksa po kvadratnom metru, dok su preostala 94 reflektora od po 1.000 vati jačine, osvjetljavali prilaze stadionu, parking, tribine i druge tehničke objekte u sklopu kompleksa.

Radovi na podizanju jednog od četiri stuba za reflektore

Konačno početkom septembra, završeni su svi planirani, te je stadion Koševo, ljepši nego ikada, spreman dočekao 15. septembar i otvorenje XXV Balkanskih atletskih igara. Pred blizu 50.000 posjetilaca, pod svjetlošću novih reflektora, otvorena je atletska Balkanijada, a Koševo je u naredna tri dana bilo u centru pažnje kompletne sportske javnosti na balkanskom poluostrvu.

Samo tri dana nakon zatvaranja BAI-a, došlo je vrijeme da i FK Sarajevo po prvi put u svom gradu odigra utakmicu pod svjetlošću reflektora. Naime, još tokom prethodne sedmice, iz uprave ligaša sa Koševa, uputili su zahtjev Takmičarskoj komisiji FSJ da se susret petog kola Prve savezne lige, protiv ljubljanske Olimpije, koji je bio na rasporedu 25. septembra, odigra u noćnom terminu. Iz Beograda je stigao pozitivan odgovor, ali uz dva postavljena uslova. Prvi je bio taj da Sarajevo zatraži pristanak od Olimpije za odigravanje noćne utakmice, dok je u drugom uslovu zatraženo da Sarajevo prethodno odigra barem jednu noćnu utakmicu na svom stadionu, kako bi se testirala ispravnost reflektora. Obzirom na nedostatak slobodnih termina, te činjenicu da je Sarajevo te srijede 21. septembra trebalo igrati gostujuću utakmicu na Palama, u sklopu osmine finala Kupa Maršala Tita u BiH, Sarajevo se obratilo sa zahtjevom za zamjenu domaćinstva rukovodstvu paljanske Romanije, na koji je također dobilo potvrdan odgovor.

Tako su Sarajevo i Romanija, umjesto na Palama, svoj meč osmine finala Kupa na teritoriji BiH, zapravo odigrali na Koševu, a početak utakmice je bio zakazan za 17 sati, što je značilo da će se prvo poluvrijeme ove utakmice odigrati u dnevnom terminu, dok će se drugih 45 minuta igrati pod svjetlošću reflektora.

Probno paljenje reflektora uoči otvaranja XXV Balkanskih atletskih igara

Sarajevo, koje je bilo lider na tabeli Prve lige, u ovom meču je imalo ulogu apsolutnog favorita, što se i potvrdilo na samom terenu. Igrači Romanije su pružili veoma srčanu i borbenu partiju, pogotovo tokom prvih 45 minuta, dok su imali dovoljno snage da pariraju razigranim fudbalerima u bordo dresovima, a tek u drugom poluvremenu doživjelo su potpuni rezultatski krah.

Trener Miroslav Brozović je u ovom meču izveo svoj najjači sastav, iz kojeg su izostali tek povrijeđeni Stjepan Blažević i Sreten Šiljkut. Prvi pogodak na utakmici viđen je u 19. minuti, kada je mladi Vahidin Musemić pogodio za 1:0, da bi Fahrudin Prljača u 36. minuti povisio na 2:0, što je bio rezultat s kojim se otišlo na odmor.

Samo što je počelo drugo poluvrijeme, Prljača se po drugi put upisao u listu strijelaca, da bi dvije minute kasnije Asim Ferhatović povisio na 4:0. Boško Antić je sa dva brza gola u 70. i 71. minuti povećao rezultat na 6:0, nakon čega je na scenu stupio njegov imenjak, Boško Prodanović koji je pogocima u 75., 82. i 89. minuti do vrha napunio mrežu gostujućeg golmana Lazarevića. Sve što su fudbaleri Romanije uspjeli uraditi u ovom meču, bio je utješni pogodak Spahića u 88. minuti.

Odigravanje susreta sa Romanijom, u kojem je Sarajevo ovjerilo plasman u narednu rundu Kupa, ispunilo je očekivanja, budući da su primjećeni određeni nedostaci vezani za električno osvjetljenje. Naime, reflektori nisu bili potpuno usmjereni na sam teren, nego više na atletsku stazu, obzirom na to da su bili podešeni za održavanje atletskog takmičenja, pa je Sarajevo imalo sasvim dovoljno vremena do nedjelje i susreta sa Olimpijom da otkloni nedostatke, pa je tako četiri dana kasnije, po istom principu (utakmica sa početkom u 17 sati), na Koševu odigrana i prva noćna prvoligaška utakmica.

Pored činjenice da je to bio prvi noćni susret na Koševu, utakmica sa Romanijom ostaće upamćena i po golovima koje su postigli mladi Musemić i veteran Ferhatović. Naime, za Musemića je to bio prvi gol u dresu Sarajeva u jednoj zvaničnoj utakmici, dok je za legendarnog Haseta gol iz 48. minute bio jubilarni stoti, ali i posljednji, kojeg je postigao u svom najdražem dresu. Simbolično, nasljednik Hasetove devetke, Musemić, počeo je postizati golove u istom danu u kojem je on zapravo prestao.

Izvještaj i sastave sa ove utakmice možete pogledati ovdje.